Šta videti u Kniću

Knić - šta posetiti u Kniću

Opština Knić nalazi se u okviru Šumadijskog okruga, sedište naselja je naselje Knić. A sama opština sadrži 36 naselja, prema popisu iz 2011. godine u opštini živi 14.237 stanovnika.

Poseta opštini Knić se preporučuje svim generacijama, kako ovde možete posetiti turistička seoska domaćinstva, probati najbolje gastronomske specijalitete Gruže, planinariti Gledičkim planinama, i uživati u lovu i ribolovu.

Borački krš

Borač poseduje veliki broj prirodnih lepota, i prema tome i svojoj prošlosti spada među najlepša sela Gruže. Nadmorska visina je 333 m.

Veoma je bogat kulturno-istorijskim nasleđem, poseduje dobar geografski položaj i raznoliku floru i faunu. Borački krš predstavlja prirodnu retkost vulkanskog porekla, i ceo kraj je prepoznatljiv po njemu.

Ostaci starog srednjevekovnog grada se nalaze na vrhu Boračkog krša, iz perioda despota Stefana Lazarevića, a u podnožju se nalazi crkva iz 14. veka i groblje iz 17. veka.

Na vrhu Boračkog krša videćete Krivu ploču, a sa ovog mesta imate pogled na ceo gružanski kraj. Takođe još jedno veoma bitno obeležje sela jeste Boračka reka, koja se uliva u Gružansko jezero. Seoski turizam ima značaj u ovom kraju, tako da čak možete i odsesti u nekim od starih seoskih srpskih kuća. Takođe možete i planinariti, baviti se lovnim turizmom, pešačiti ili sakupljati razno lekovito bilje.

Gružansko jezero

Smešteno u centralnom delu opštine Knić, sa površinom od 12 hektara. Nažalost, osnovna svrha jezera jeste snabdevanje vodom Kragujevca, pa su same aktivnosti na jezeru ograničene. Ali naravno uvek možete posetiti Gružansko jezero, i pogodno je za razvoj izletničkog, lovnog i ribolovnog turizma, kao i sportsko-rekreativnog turizma.

Manastir Kamenac

Nalazi se u selu Čestin, predstavlja zadužbinu despota Stefana Lazarevića. Manastir je smešten u podnožju Gledičkih planina, a izgrađen je kada i manastir Kalenić, a udaljeni su jedan od drugog 8 sati pešačenja. Građen je u periodu od 1416-1426. godine.

Kako priče kažu, sa Boračkog krša su zapregama vukli kamenje za gradnju manastira Kalenić. Na mestu današnjeg manastira Kamenca, postojao je proplanak na kome se karavan odmarao. A nakon proplanka bio je veliki uspon, pa bi sluga koji je predvodio karavan svaki put ostavio malo kamenja kako bi rasteretio zaprege. Nakon završetka gradnje manastira Kalenić, sluga je optužen za krađu kamenja, ali kada je Stefan Lazarević došao da proveri glasine, sluga mu je rekao da nije krao, već da je hteo da se i na tom mestu sagradi svetinja. Despot Stefan je otkupio zemlju i započeo gradnju manastira, pa upravo zbog tog kamenja i dobija ime Kamenac. Spoljašnja cokla sadrži „stopu Sv. Save“, ispod koje je ukopana povelja. Dimitrije Posniković je radio ikonostas i rezbariju.

Manastir slavi Malu Gospojinu, 21. septembra.

Kroz dvorište manastirske porte možete doći do najstarije škole u tom delu Šumadije, a njen osnivač je Nikolaj Nikolajević.

Manifestacije u Kniću

  • Likovna kolonija-Gružanska jesen
  • Petrovdanski pesnički susreti, u selu Borač
  • Godišnji koncert KUD „Stevan Knićanin“ iz Knića
  • Knićansko leto
  • Toponičko poselo
  • Dani Stevana Knićanina
  • Gružansko proleće
  • Gulašijada u Čestinu
  • Novogodišnji karneval