Šta videti u Beogradu

Beograd - šta posetiti u Beogradu

Beograd predstavlja glavni grad Republike Srbije, kao i kulturno, privredno i obrazovno središte zemlje. Smešten je na ušću Save u Dunav, a može se porediti sa Evropskim gradovima kao što su Istanbul, Atina, Bukurešt..

Ukoliko ste odlučili da posetite Srbiju, ovo je prvi grad koji se treba naći na vašem itinereru. Beograd je ispunjen kulturno-istorijskim značajem koji retko koji grad poseduje, a u nastavku ćemo vam opisati sve znamenitosti koje možete videti u ovom prelepom gradu.

Kraljevski dvor

Smešten na Dedinju, izgrađen od 1924. do 1929. godine, po naredbi kralja Aleksandra I, u svrhe zvanične kraljevske rezidencije. Ovo je veoma reprezentativna vila u belom kamenu rađena u srpsko-vizantijskom stilu.

Dvor okružuju parkovske terase, pergole, bazeni, paviljon i koncertna terasa. Iz dvora se pruža božanstveni pogled na Dedinje, Košutnjačku šumu, Avalu i Topčider. Svečani hol dvora ukrašen je kopijama fresaka iz Sopoćana i Dečana. Zlatni salon je uređen u renesansnom stilu, a plavi salon u baroknom.

Čukur česma

Ovaj spomenik je podignut u čast malog šegrta, dečaka Save Petkovića, koji je ubijen od strane turske vojske 1862. godine. Na česmi je postavljena njegova statua, a naziv skulpture je “Dečak sa razbijenim krčagom”.

  1. godine proglašen je spomenikom kulture.

Muzej Vuka i Dositeja

Ovaj muzej je otvoren 1949. godine, kada je izvojena Vukova zbirka iz fonda Narodnog muzeja i spojena sa zaostavštinom Dositeja Obradovića. Smešten je u zgradi koja je u jednom periodu bila Velika škola, s obzirom na to da je Dositej bio jedan od njenih idejnih tvoraca, a Vuk jedan od prvih učenika. Ovo je memorijalni muzej, posvećen prvom srpskom ministru prosvete, Dositeju, i tvorcu srpskog književnog jezika, Vuku.

Muzej je smešten u jednom od najstarijih delova Beograda, i zajedno sa Bajrakli džamijom i Šeih-Mustafinim turbetom čini arhitektonsko svedočanstvo viševekovnog prisustva turske vladavine u Beogradu.

Milenijumska kula

Izgrađena 1896. godine, u čast obeležavanja 1.000 godina boravka Mađara u Panoniji. Ova kula i danas izaziva dosta nedoumica i zbunjenosti, kada je u pitanju njeno poreklo a i sam naziv. Dosta Beograđana je naziva pogrešnim imenima (Kula Gardoš, Zemunska kula..) .

Kula je smeštena na Gardošu, jednoj od tri uzvišice u Zemunu, gde se u antičko doba nalazilo rimsko naselje Taurunum.

Muzej Savremene umetnosti Beograd

Muzej je građen od 1960. do 1965. godine. Osnivač je Miodrag B. Protić, a otvaranju je prisustvovao nobelovac Ivo Andrić, koji je poželeo sve najbolje Protiću, ali je naglasio da nikada ne bi želeo da je na njegovom mestu, jer kada neko napravi nešto veličanstveno uvek u narodu izazove provokaciju. Dela su skupljana od 1958. godine, kada je otvorena i Moderna galerija. Danas u muzeju možete videti 8.000 dela savremene umetnosti iz 20. i 21. veka. Muzej je građen u obliku pčelinjeg saća, i osvojio je Oktobarsku nagradu za ovaj veličanstven projekat.

Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

Otvorena 1921. godine, nakon Prvog svetskog rata došlo je do velikog gubitka raznovrsne literature, pa je stoga doneta odluka da se po prvi put otvori objekat koji će biti biblioteka.

Prvi upravnik bio je Uroš Džonić, sve do Drugog svetskog rata. Funkcija biblioteke je bila da pomaže negovanju nauke i da služi ne samo studentima i profesorima Beogradskog univerziteta, već svima onima koji se bave naukom.

Ovde možete naći sve digitalizovane zbirke rukopisa Isidore Sekulić, dokumenta pisana starom ćirilicom, E-teze doktorskih disertacija, oko 400.000 digitalizovanih novinskih stranica, i još dosta bitne literature. Otvorena je za sve građane, a od posebnog je značaja za studente, profesore i istraživače.

Sahat kula

Nastala u periodu od 1740. do 1789. godine, celokupan izgled kule, sa elementima baroka svedoče o vremenu nastanka. Ovo je osmougaona barokna kula sa časovnikom sa centralnim mehanizmom i tegovima. Visoka je 27.5 m, a zanimljiva činjenica je da časovnik između dva navijanja može raditi nedelju dana. Otkucavanje je takođe drugačije, uobičajeno bi to bilo zvonima, ali u ovom slučaju otkucavanje se vrši na dva gonga.

Muzej pozorišne umetnosti Srbije

Nalazi se u Božićevoj kući, koja je izgrađena 1836. godine, i sama predstavlja spomenik kulture. U muzeju možete videti očuvanu teatrološku građu razvoja pozorišta od 13. veka, pa do danas. Izloženi su razni materijali: rediteljske knjige i beleške, rukopisi, propagandni materijali za predstave, fotografije, audio i video zapisi..

Etnografski muzej

U funkciji od 1901. godine,odvajanjem od Narodnog muzeja, u muzeju možete videti očuvano bogato etnografsko nasleđe, predmeti koji su sakupljani iz svih delova Jugoslavije. Danas muzej raspolaže sa preko 100.000 predmeta seoske narodne kulture.

Milošev konak

Milošev konak spada u dvorski kompleks na Topčideru, građen od 1831. do 1834. godine. Od tada postaje zvanična rezidencija kneza Miloša Obrenovića, što je do tada bio Konak knjeginje Milice. Konak je predstavljao veoma reprezentativnu građevinu za taj period sa klasicističkim elementima na fasadi. Unutrašnjost konaka ima tradicionalni izgled, sa centralnim holom oko koga su raspoređene prostorije. Prizemlje je sadržalo kancelarije i sobe za straže, dok su na spratu bile privatne sobe za porodicu.

Kula Nebojša

Ovo je jedino očuvano srednjevekovno zdanje, podignuto 1460. godine. Ova kula čini najstariji tip ranoartiljerijskih topovskih kula. Podignuta je radi odbrane grada od Turaka, a nakon nekoliko vekova je pretvorena u tamnicu.

Manastir Rakovica

Manastir je posvećen arhanđelima Mihajlu i Gavrilu, a pripada Beogradsko-karlovačkoj arhiepiskopiji. Na današnjoj lokaciji nalazi se od 16. veka, do tada je bio na Avali, a nažalost ne zna se ko je podigao manastir. Takođe u okviru kompleksa možete videti i izvor Svete Petke.

Manastir je pretrpeo velika oštećenja, prvo od strane Turaka, a zatim od NATO bombardovanja. Kompleksom dominira crkva, ali takođe veoma značajan objekat jeste i Platonov konak, nekada monaška škola.

Manastir Rakovica poseduje bogati ikonostas sa elementima klasicizma i baroknim duborezom. Ovde su sahranjeni mnogi važni Srbi, između kojih su članovi porodice Obrenović, srpski patrijarh Dimitrije, i po svojoj ličnoj želji srpski patrijarh Pavle.

Srpska Akademija nauka i umetnosti

Zgrada je izgrađena u akademskom stilu, sa elementima “Art Nouveau”, 1924. godine. Ovde možete videti SANU biblioteku, SANU arhiv, koji sadrži obimne materijale istorije Srbije, i SANU galeriju u prizemlju. Takođe možete posetiti knjižaru i antikvarnicu.

Konak knjeginje Milice

Sagrađen od 1829. do 1831. godine, pod funkcijom zvanične rezidencije kneza Miloša Obrenovića. Ova građevina je svedočila rastu ekonomske moći kneza Miloša posle dobijanja Hatišerifa 1830. godine. Konak je okružen zelenilom i visokim zidom. Glavnom fasadom konaka dominira erker divanhane i okrenuta je prema Savi. Podrum konaka je pokriven svodovima, a prizemlje i sprat zidani u opeci i bondruku.

Kroz istoriju konak je više puta menjao namenu, a danas se u njemu nalaze zbirke Muzeja grada Beograda.

Narodna biblioteka Srbije

Građena u periodu od 1966. do 1972. godine. Iako zgrada Narodne biblioteke spada u delo savremene arhitekture, neki elementi donose privid tradicionalne “kuće”, kao što su četvorovodni krov ili trem. Fond ove biblioteke predstavlja najveće blago koje Srbija poseduje.

Spomenik Dositeju Obradoviću

Spomenik je podignut na inicijativu Jovana Skerlića i Srpske književne zadruge. Bronzana figura je delo vajara Rudolfa Valdeca, sa idejom da Dositeja prikaže kao “heroja pera, koji putuje svetom u potrazi za znanjem”. Ispod spomenika možete videti ispisane njegove reči: “Iduć uči, u vekove gleda!”.

Beli dvor

Nalazi se u istom kompleksu gde i Kraljevski dvor. Beli dvor je zamišljen kao rezidencija sinova kralja Aleksandra I, međutim posle njegovog ubistva, njegovi sinovi su otišli drugim smerom. Maloletni kralj Petar II postaje novi gospodar Kraljevskog dvora.

U prizemlju zgrade nalazi se veliki Svečani hol i saloni uređeni u stilu Luja XV i Luja XVI sa venecijanskim lusterima. Ovde se nalazi i Dvorska biblioteka koja je sadržala oko 35.000 knjiga, kao i Svečana trpezarija u stilu čipendejla. U potkrovlju se nalaze sobe za poslugu i pomoćna biblioteka.

Beogradska tvrđava

Smeštena iznad ušća Save u Dunav, na grebenu. Zbog svog položaja, više puta je rušena i obnavljana. Kompleks čine Gornji grad, Donji grad i park Kalemegdan.

Gornji grad predstavlja srce tvrđave, poslednju odbranu Beograda i mesto gde su živeli zapovednici grada. Nekada je imala pravougaoni oblik, dok se kasnije dosta proširuje, ali zidovi ostaju paralelni, sa kulama za strelce. Ovde se nalazi: Spomenik Pobednik, Veliki ili Rimski bunar, Česma Mehmed paše Sokolovića, Spoljna Stambol kapija, Veliki ravelin, Zgrada straže na Velikom ravelinu, Karađorđeva kapija, Unutrašnja Stambol kapija, Vojni muzej, Sahat kula, Sahat kapija, Barokna kapija, Grob Damad Ali-pašino turbe, Mala kapija Gornjeg grada, Kralj kapija, Spomen ploča odbrane od Turske, Defterdarova Kapija, Spomenik despotu Stefanu Lazareviću, Despotova kapija sa Dizdarevom kulom, Kompleks Zindan kapije i Leopoldova kapija.

U donjem gradu su se nalazile kuće, crkve, trgovi i pijace. Takođe ovde se nalazila i luka za ratne i trgovačke brodove. Donji grad sadrži: Kula Nebojša, Veliki barutni magacin (Barutana ), Crkva Ružica, Crkva Svete Petke, Kosturnica branilaca Beograda, Jakšićeva kula, Amam – staro tursko kupatilo, Vidin kapija, Kapija Karla VI, Vojna kuhinja i Bastion Svetog Jakova.

U parku Kalemegdan se nalaze: Beo Zoo Vrt, Spomenik zahvalnosti Francuskoj, Paviljon Cvijeta Zuzorić, Spomen obeležje predaje ključeva, Fontana Ribar, Muzički paviljon, Malo i Veliko Stepenište, Grobnica narodnih heroja, Japanska česma, Mali Kalemegdan, Skulptura Genije smrti, Fontana Buđenje, Skulptura Umorni borac, Skulptura Partizan sa decom, Spomenik Branku Radičeviću, Spomen-bista Marku Miljanovu, Spomen - bista Jaši Prodanoviću, Spomen - bista Jovanu Skerliću, Spomen - bista Jovanu Subotiću, Spomen - bista Ivanu Goranu Kovačiću, Spomen - bista Jovanu Gavriloviću, Spomen - bista Đuri Daničiću, Spomen - bista Vojislavu Iliću, Spomen - bista Đuri Jakšiću, Spomen - bista Simeonu Roksandiću, Spomen - bista Janku Veselinoviću, Spomen - bista Milošu Crnjanskom, Spomen - bista Milošu N. Đuriću, Spomen - bista Borisavu Stankoviću, Spomen - bista Aleksi Šantiću, Spomen - bista Jovanu Dučiću; Spomen - bista Kosti Taušanoviću; Spomen - bista Stevanu Mokranjcu; spomen - bista Radoju Domanoviću.

Narodno pozorište u Beogradu

  1. godine knez Milan Obrenović polaže kamen temeljac za izgradnju Narodnog pozorišta, na mestu na kome se nalazila Stambol kapija. Prva predstava je izvedena godinu dana nakon početka izgradnje, i od tada u pozorištu možete videti tri umetničke jedinice: operu, balet i dramu.

Terazijska česma

Podignuta je 1860. godine, delo vajara Franca Lorana, u čast povratka Miloša Obrenovića na presto. Izgrađena je u romantičnom stilu i predstavlja jednu od najznačajnijih spomenika iz doba kneza Miloša. Visoka je 6.35 m, dok je na gornjem delu zapisan datum 1860. i inicijali M.O.

Astronomska opservatorija Beograda

Jedna od najstarijih naučnih institucija Srbije. Osnovana je 1887. godine, sa direktorom Milanom Nedeljkovićem.

Jugoslovensko dramsko pozorište

Osnovano 1947. godine, predstavljalo je reprezentativno pozorište nove Jugoslavije. Nosi veli značaj srpskoj kulturi, a od 1978. godine se otvara i biblioteka Ars Dramatica, a nakon toga posle renoviranja zgrade nastaje izdavačka kuća Ars Dramatica Nova.

Dorćolsko Narodno pozorište

Osnivač pozorišta je Filip Gajić. Prodao je svoj automobil i novac uložio u adaptaciju stare kuće u kojoj se danas nalazi pozorište. Pozorište sadrži dve scene: Kosmodrom i Manufaktura.

Ovo pozorište je za one ljude koji više cene umetnost, nego marketing i estetiku, za prave zaljubljenike u pozorište.

Hram Svetog Save

  1. godine turski okupatori donose telo Sv. Save, koje je do tada počivalo u manastiru Mileševi, i pale ga na Vračaru. Nakon par decenija posle konačnog oslobođenja od turske okupacije, 1895. godine okupili su se građani Beograda na čelu sa mitropolitom Mihajlom u cilju podizanja hrama Sv. Save na Vračaru gde su spaljene njegove mošti.

Gradnja počinje 1935. godine, ali je bombardovanje 1941. godine zaustavilo gradnju i useljavanje nemačke vojske unutar zidova hrama doprinosi do nestajanja Društva za podizanje hrama Sv. Save.

  1. godine obnavlja se ideja o podizanju hrama. Nakon dosta molbi i dosta odbijanja, dobijena je dozvola za nastavak gradnje 1984. godine.

Najveće postignuće je ostvareno podizanjem centralne kupole teške 4.000 tona. Napravljena je na zemlji, a kasnije je sa pokrivačem od bakarnog lima i pozlaćenim krstom visokim 12 m i teškim 4 tone, podignuta i postavljena na zidove.

Saborna crkva

Predstavlja nepokretno kulturno dobro, a od 1979. godine dobija status spomenika kulture od izuzetnog značaja. Smeštena je na mestu stare crkve posvećene Svetom Arhanđelu Mihailu.

Ikone na ikonostasu, pevnicama, tronovima, predikaonici i zidovima naslikao je Dimitrije Avramović.

Tokom austrijske vladavine nad Beogradom crkva je pretrpela velika oštećenja i doneta je odluka da se sruši do temelja. Nakon toga Mitropolit Mojsije Petrović pokreće izgradnju sa novim ikonostasom, ali nažalost crkva je izgorela u požaru 1798. godine. Konačno crkva se adaptira nakon Drugog svetskog rata.

Saborna crkva je druga najstarija crkva u Srbiji. Prvo beogradsko pevačko društvo osnovano je u ovoj crkvi, 1853. godine, i traje dan danas.

Crkva Sv. Vasilija Ostroškog

Prva crkva podignuta na teritoriji Novog Beograda posle Drugog svetskog rata. Gradnja je započeta 1996. godine, a završena 2001. godine. Crkva ima oblik prastare hrišćanske rotonde, praćena sa nižim aneksima, visokim zvonikom i trolisnom oltarskom apsidom.

Bogorodičina crkva

Izgrađena 1780. godine za potrebe grčke i srpske zajednice, originalni naziv Crkva Rođenja Presvete Bogorodice. Građena je bez zvonika po ugledu na pravoslavne crkve u Vojvodini. Prvo zvono postavljeno je 1815. godine, a dodatno su postavljena još dva.

Ova crkva poseduje veliki kulturni značaj, a između ostalog i moskovsko Jevanđelje iz 1782. godine, sa crtežima arhimandrita Hadži Ruvima.

Bajrakli džamija

Predstavlja jedinu aktivnu džamiju u Beogradu, sagrađena je 1575. godine. Sadrži jednu prostoriju, sa kupolom i minaretom. Zajedno sa džamijom izgrađena je i medresa- verska srednja škola.

Prvi naziv bio je Čohadži džamija, po Hadži Aliji, trgovcu čohe. Za vreme austrijske vladavine pretvorena je u katoličku crkvu, ali nakon povratka turaka vraćena je u džamiju. Neko vreme nosila je naziv Husein-begova ili Husein-ćehajina džamija.

Današnji naziv nastao je zbog barjaka koji se nalazi na vrhu kupole, koji označava početak molitve u svim džamijama.

Park Tašmajdan

Predstavlja centralni gradski park, ujedno i lokacija na kojoj su se odigrali mnogi istorijski događaji. Naziv potiče od turske reči, taš-kamen i majdan-rudnik.

Izgrađen je 1954. godine, služio je za izložbe skulptura, a danas se ovde nalaze dela kao što su: "Penjalica" Mire Sandić, "Tobogan" vajara Save Sandića, "Grozdasta forma" Milije Glišića, "Zlatna šuma" delo Mire Jurišić, "Ležeći akt" delo Angeline Gatalice.

Takođe Tašmajdanske pećine su nedavno otvorene za posetioce, a oko Tašmajdana možete videti crkvu Sv. Marka, Rusku crkvu, Glavnu poštu, SRC “Tašmajdan”, Seizmološku stanicu i dečiji zabavni park.

Karađorđev park

Smešten na Vračaru, nastao je sredinom 21. veka, na mestu nekadašnjeg logra srpske vojske koja sa Vračara 1806. godine kreće u oslobađanje Beograda.

  1. godine knez Aleksandar, Karađorđev sin, podiže spomen obeležje u njihovu slavu.

Ovde možete videti spomenik trećepozivcima stradalim u Prvom svetskom ratu, bistu francuskog književnika Lamartina, spomenik internacionalnim brigadama, spomen-ploču podignutu za poginule tokom bombardovanja 1941. godine. U Karađorđevom parku se nalazi hram Svetog Save, Nacionalna biblioteka Srbije, a ispred biblioteke spomenik Karađorđu.

Avalski toranj

Gradnja tornja završena je 1965. godine, visina tornja bila je 202.87 m i bio je peta po visini građevina na svetu, pored Empajer Stejt zgrade, Ajfelovog tornja, Krajsler zgrade i Grande Diksens brane.

Nažalost, toranj je sružen 1999. godine tokom NATO bombardovanja, međutim rekonstrukcija započinje 2006. godine i zvanično biva ponovno otvoren 2010. godine. Danas Avalski toranj ima visinu od 204.5 m, kao najviši toranj na Balkanu.

Narodni muzej

Predstavlja najstariji i najvažniji srpski muzej, osnovan je na predlog Jovana Sterije Popovića, 1884. godine. U početku služio je i kao naučna i istraživačka ustanova, a tek dvadeset godina nakon otvaranja, u Narodnom muzeju održana je prva muzejska postavka, i tako je postao i prikazni-izložbeni prostor. Fond Narodnog muzeja sadrži preko 400.000 predmeta.

Kuća kralja Petra I

Kralj Petar I se doseljava u ovu kuću nakon Drugog svetskog rata i provodi svoje poslednje godine u njoj, gde je i preminuo. Status muzeja dobila je dvadesetih godina 20. veka, a 2010. godine postala je savremeni kulturni centar.

Danas se ovde organizuju kulturni događaji kao što su: izložbe, koncerti, predstave, književne večeri, konferencije i modne revije.

Muzej Jugoslavije

Čini najposećeniji muzej u Srbiji, osnovan 1996. godine, spajanjem muzeja 25. maj i muzeja revolucije naroda Jugoslavije. Ovaj muzej se bavi prikupljanjem, promocijom i istraživanjem predmeta vezanih za istoriju Jugoslavije.

  1. godine stiče titulu institucija kulture od izuzetnog značaja, a sam muzejski kompleks obuhvata površinu od 3.2 hektara, i muzejski prostor od 5.252 m2.

Dom Jevrema Grujića

Sagrađen 1896. godine, sa manirima akademizma 19. veka. Napravljena je od opeke i kamena. Predstavlja gradsku vilu sa slikarski obrađenim delovima fasade, i time se izdvaja od ostalih primera beogradske arhitekture. Glavna obeležja ove građivene jesu naglašeni bočni i središnji rizalit, dekorativne zone i rafinirana ornamentika.

Ovde se nalaze mnogobrojna umetnička dela iz oblasti slikarstva i skulpture, staro oružje, arhivski i bibliotečki materijali članova porodice Grujić.

Muzej Jovana Cvijića

Samo u Beogradu možete posetiti kuću srpskog velikana Jovana Cvijića, gde je živeo i stvarao. Bio je naučnik i geograf, koji je ostavio iza sebe veliko blago. Ovaj memorijalni muzej pruža uvid u karakter i stil života jednog jedinog Jovana Cvijića.

Kuća sa baštom iz 1905. godine vas neće ostaviti ravnodušnim.

Muzej nauke i tehnike

Čini ustanovu kulture od nacionalnog značaja, primarna delatnost jeste prikupljanje, zaštita, istraživanje i prezentacija naučno-tehničkih dobara.

Stalne postavke muzeja koje možete posetiti su: 2 krug, Dečji muzej, Naučni centar, Medicina u Srbiji kroz vekove i Muzej banjskog lečenja.

Muzej Nikole Tesle

Nakon smrti Nikole Tesle, njegova ukupna imovina je predata Službi za čuvanje imovine stranaca. Nakon par premeštanja, 1951. godine Sava Kosanović je postigao da se sve Tesline lične stvari prenesu u Beograd.

Muzej Nikole Tesle u Beogradu zvanično je otvoren 1955. godine. Od tada posetioci su mogli videti stalnu postavku verno izrađenih modela prema Teslinim nacrtima, od kojih je poznatiji nacrt koji pokazuje dejstvo magnetnog polja.

Spomenik knezu Mihailu

Sagrađen 1882. godine, ispred Narodnog Pozorišta. Predstavlja prvi umetnički spomenik u Srbiji, smešten na mestu nekadašnje Stambol kapije. Delo je umetnika iz Firence, Enrika Pacija. Na postamentu su ispisana imena gradova koji su oslobođeni od turske vlasti za vreme vladavine kneza Mihaila Obrenovića.

Večna vatra

Spomenik podignut u Parku prijateljstva na Ušću, u znak sećanja na žrtve NATO bombardovanja Jugoslavije. Visok je 30 m, a baklja 4.7 m.

Osmatračnica sa Kajmakčalana

Smeštena u Pionirskom parku, posvećena pobedi srpske vojske nad Bugarskom u Prvom svetskom ratu. Ovo kameno utvrđenje je obogaćeno spomen pločama svih generala koji su bili deo ovog važnog događaja.

Pobednik

Sagrađen 1912. godine, u čast pobede srpske vojske nad austrougarskom i osmanlijskom imperijom u Prvom balkanskom ratu. Spomenik je delo vajara Ivana Meštrovića, prva ideja je bila da bude deo Terazijske Česme, ali je narod bio protiv toga da skulptura golog muškarca stoji u centru grada. Nakon toga doneta je odluka da se spomenik premesti na Kalemegdansku tvrđavu, sa tim što će prednji deo spomenika gledati na močvarnu stranu, preko Save.

Spomen park Jajinci

Strelište u Jajincima se izdvaja od ostalih mesta stradanja po masovnosti žrtava, sačuvane fotografije i retki preživeli svedoče o stradanju Srba, Roma i Jevreja od strane fašističkog režima u Beogradu. Ovaj spomen-park sadrži više segmenata, i formiran je 1951. godine, a kasnije proglašen kulturnim dobrom.

Spomenik Stefanu Nemanji

Ovaj spomenik je visine 23.5 m i težak 80 tona. Autor je ruski vajar Aleksandar Rukavišnjikov. Mišljenje je bilo da će spomenik biti napravljen tako da Stefan Nemanja drži krst, ali izvedeno je tako da drži mač, što je znak moći. Oko spomenika se nalaze delovi vizantijskog šlema, unutar kojih se nalaze mozaici koji simbolizuju segmente života ovog vladara.

Vukov spomenik

Delo vajara Đorđa Jovanovića, podignut na jednom od najvećih gradskih trgova 1937. godine. Spomenik je visine 7.25 m, urađen u bronzi.

Manifestacije grada Beograda

  • Međunarodni filmski festival - FEST
  • Međunarodno takmičenje muzičke omladine
  • Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma
  • Beogradski letnji festival - BELEF
  • Beogradski internacionalni teatarski festival - BITEF
  • Međunarodni susret dece Evrope - Radost Evrope
  • Beogradske muzičke svečanosti - BEMUS
  • Oktobarski salon
  • Beogradski sajam knjiga
  • Filmski festival u Sopotu
  • Beogradski džez festival
  • Teatarska internacionalna beogradska avantura - TIBA
  • Međunarodna tribina kompozitora Srbije
  • Festival monodrame i pantomime
  • Festival koreografskih minijatura
  • Međunarodno takmičenje "Petar Konjović"
  • Festić - festival dečjih pozorišta
  • Horovi među freskama
  • Kalemegdanski sutoni
  • Međunarodni festival nove muzike "Ring-Ring"
  • Festival studentskog filma
  • Festival autorskog filma
  • Festival podvodnog filma
  • Beogradski međunarodni susreti pisaca
  • Beogradski prevodilački susreti
  • Književna kolonija
  • Festival humora za decu
  • Gitar Art festival
  • Refrakt - Regionalni festival alternativne kulture
  • Festival "Flauta uvek i svuda"
  • Festival harfe
  • Festival jednog pisca
  • Međunarodni bijenale grafike
  • Bijenale crteža i male plastike
  • Međunarodni bijenale keramike "Šolja"
  • Prolećna izložba ULUS-a
  • Jesenja izložba ULUS-a
  • Međunarodni bijenale karikature "Zlatni osmeh"
  • Međunarodni bijenale ilustracije "Zlatno pero Beograda"
  • Međunarodni zemunski salon karikature "Trag"
  • Međunarodni salon karikature "Moj pogled na svet"
  • Jugoslovenski konkurs za najbolji grafički dizajn "Grifon"
  • Izložba male grafičke forme
  • Majska izložba grafike
  • Projekat "Pokloni"
  • Vajarska radionica "Ada"
  • Fluks 03 - "Slikom da ti kažem"
  • Urban demo fest